“Razgovori između stranica” – autorsko veče Saladina Burdžovića

U prostorijama nvo “KARIKA” u Rožajama, u petak, 10. novembra, od 18h, biće upriličeno autorsko veče Saladina Dina Burdžovića – pisca koji je svoju plodnu spisateljsku biografiju počeo stvarati od 1990. godine.

Saladin Burdžović je rođen je 1968. godine u Bijelom Polju. Gimnaziju je završio u rodnom gradu a književnost studirao u Beogradu i Nikšiću. Pojedini naslovi iz njegovih knjiga zastupljeni su u preko pedeset antologija, zajedničkih zbirki i zbornika poezije i proze. Prevođen je na albanski. mađarski, poljski, bugarski, makedonski, slovenački, turski, francuski, ruski i njemački jezik. Dobitnik je više nagrada za poeziju, prozu i drame. Član je Crnogorskog Društva Nezavisnih Književnika (CDNK), crnogorskog P.E.N. centra i, od 2008. godine, Udruženja književnika Njemačke-Hessen (Litteraturgeselschaft e. v. Hessen-Deutschland). Jedan je od osnivača i stalni član Alternativne grupe Monte Art iz Frankfurta.  Od 1999. godine živi u Offenbachu, Hessen, Njemačka.

Iz recenzija:

Odavno nisam čitao tako ubedljivu i iskrenu prozu prožetu gorkim humorom, obojenu tragikom svakodnevnog života u tuđini. Priče o ljudima u potrazi za izgubljenim iluzijama, nasilno istrgnutim iz zavičaja, iz svog prirodnog života. Bačeni su u milje kriminala da se snalaze u surovoj borbi za preživljavanje. Bolesni od Evrope, bolesni od nostalgije. Iskrivljenog osećanja za pravdu u svetu gde otuđenost dobija kosmičke razmere. Zavičaj je ostao negde u magli, daleko sećanje koje proizvodi duboke traume, sećanje na zemlju koja se raspala kao što su se raspali i životi mnogih njenih stanovnika. Svima koji vole i cene sugestivno pripovedanje o autentičnim ljudskim sudbinama preporučujem knjigu proze Dina Burdžovića.

FILIP DAVID

Dino Burdžović je oštar, žestok pisac. Takve volim. On priča ne zato da bi pričao, nego zato da bi nešto rekao. Zato bira formu kratke priče. Pisanje kratke priče je, na neki način, nalik klesanju. Uklanjaš višak, tvrdi materijal, sve dok ne stigneš do savršenog oblika. Po savršenstvo je jednako opasan jedan udarac dljetom više, kao i jedan manje. Tako Burdžović piše: kao da kleše. Udarajući, ponekad, golim rukama o stijenu. Zato mu, dok ga čitam, vjerujem. A vjerujemo samo dobrim piscima. Lošem piscu ne vjeruješ ni kad govori istinu. Dobra književnost i kad laže govori istinu. A ona je, istina, važna Burdžoviću. Šta se to, i zašto, desilo s njegovim životom, sa životom svih nas koje je pogodila katastrofa devedesetih godina XX vijeka? Mnogi moji bliski rođaci su napustili ovu zemlju. Znam njihove priče. Burdžovićevi opisi emigrantskog života su precizni i brutalni. Ovaj pisac nije skIon nostalgiji, njega ne zanima kič. Prošlost koje se prisjeća za njega nije goblen, preko nje nije položen milje. Burdžovićeva poetika je poetika spaljenih iluzija. Divljim plamenom gore iluzije. Opasna je ta vatra, istovremeno i lijepa. Takva je i Burdžovićeva knjiga.

ANDREJ NIKOLAIDIS

Bibliografija

  • HRONIKA NEPOZNATOG (MRZ, Pljevlja, 1990.) poezija
  • KONCERT ZA 1001 BAJONET (Građevinac, Subotica, 1992.) poezija
  • NA TRAGU BALADE (MRZ, Pljevlja, 1993.) poezija
  • PLASTIČNA OPERACIJA SNA (Mladost, Beograd, 1994.) poezija
  • ALKOHOLIČAR I ĆELAVA DJEVOJKA (MRZ, Pljevlja, 1996.) poezija
  • MISIJA (MRZ, Pljevlja, 1996.) drama
  • LIRIKA IZ TETRAPAKA (Književna reč, Beograd, 1998.) poeme
  • SONET O SKOKU SA ZGRADE (Dignitas, Cetinje, 1999.) poezija
  • IMMIGRANT ‘S SONG (Ars-Longa, Beograd, 2000.) poezija
  • KONSTABLERWACHE (Dereta, Beograd, 2001.) roman
  • SNIJEG PADA NA OFFENBACH (Dignitas, Cetinje, 2001.) poezija
  • TRAGOM MUHADŽIRA (Balco, Frankfurt, 2001.) publicistika
  • ARHIVSKI SNIMCI (Dom Kulture „Pivo Karamatijevie, Priboj, 2002.) poeme
  • FRANKFURTSKE I DRUGE PRIČE (MRZ, Pljevlja, 2002.) pripovijetke
  • DJEVOJKA SA KOKOŠIJIM GRUDIMA (Beogradska knjiga, Beo-grad, 2003.) poezija
  • BERLIN NOĆAS MORA PASTI (Dereta, Beograd, 2004.) roman
  • MELANHOLIČNA BIOGRAFIJA (MRZ, Pljevlja, 2005.) poezija
  • BRUS LI JE UMRO U BIJELOM POLJU (Bosanska riječ, Wuper-tall, 2005.) roman
  • PUTOPISI SLIJEPOG PUTNIKA (Dereta, Beograd, 2007.) pripovijetke
  • KONSTABLERWACHE I DRUGE PRIPOVIJETKE (Verlag `W’, Frankfurt a/M, 2009.) pripovijetke
  • NAKON PADA ZIDA (Zalihica, Sarajevo, 2010.) poezija
  • HESSEN VIA MONTENEGRO (Almanah, Podgorica, 2012.) pripo-vijetke
  • POVRATAK U SCHWARZERBERG (Almanah, Podgorica, 2013.) roman
  • RAZGOVORI SA NEISTOMIŠLJENICIMA (Verlag „/V, Frankfurt am Main, 2016.) intervjui
  • KONSTABLERWACHE (na njemačkom jeziku, prijevod Elke Schwarz, Ćazima Medić, Ranko Ćetković,
  • Drago Tešević, Verlag „Pč, Frankfurt am Main, 2016.) pripovijetke
  • ANTOLOGIJA MONTENEGRINA (Verlag „,,V, Frankfurt am Main, 2016.) antologija
  • DOSIJE BURDŽOVIĆ (Verlag „A”, Frankfurt am Main, Alternativ-na grupa
  • „MONTE ART” – Frankfurt am Main, 2021.) recenzije, osvrti i kritike
  • RIFAT (Almanah, Podgorica, 2020.) poezija
  • RIFAT (drugo izdanje, Verlag „A’, Frankfurt am Main, 2021.) poezija
  • RIFAT (treće izdanje, Almanah, Podgorica, 2021.) poezija
  • RIFAT (četvrto izdanje, Verlag Frankfurt am Main, Alternativna grupa
  • MONTE ART, Frankfurt am Main, 2022.)
  • RIFAT (peto izdanje, „JU Ratkovićeve večeri poezije”, Bijelo Polje, 2022.) poezija

književne nagrade:

  • „Ratkovićeve večeri poezije” (1990),
  • „Zlatni pjesnički prsten“ – Subotica” (1992),
  • „Pjesnička riječ na izvoru Pive” (1994),
  • „Isak Samokovlija” (1996),
  • „Šumadijske metafore” (1996),
  • „Prosvjetni rad Crne Gore” (1997),
  • „Ivo Andrić” (književni klub, 2001),
  • “Ćamil Sijarić” (2002),
  • „Blažo Šćepanović” (2005),
  • „Momčilo Nastasijević” (književni klub, 2005),
  • „Scena Crnjanski”- Beograd (2006),
  • „Zadužbina Petar Kočić” – Dortmund (2006),
  • „Bronzani Orfej“ – Frankfurt am Main (2009),
  • „Risto Ratković” (2021),
  • „Zaim Azemović” (2021)

Za sinopsis romana „Putopisi slijepog putnika” dobitnik je stipendije za literaturu „Stiftung Kunstlerdorf-Schoppingen« – Nord-R-hein Westfalen (2006.)

Početkom 2022. godine uručeno mu je u Bijelom Polju najveće opštinsko priznanje nagrada „3. januar”.

Facebook
Twitter
LinkedIn